Informacije za pĨelare o zakonodavstvu

U Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji već dugi niz godina na snazi su propisi koji reguliraju korištenje veterinarsko-medicinskih proizvoda (u daljnjem tekstu: VMP) i pesticida, kao i sustav za utvrđivanje poštivanja tih propisa.
 Člankom 170. Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“, br. 82/13) propisane su prekršajne odredbe za nepoštivanje propisanih preventivnih mjera i određenih rokova karencije prilikom uporabe VMP i drugih tvari, te stavljanje u promet proizvoda namijenjenih prehrani ljudi koji sadrže rezidue i druge kontaminante škodljive za zdravlje ljudi ili koji sadrže nedozvoljene tvari u količinama većim od dopuštenih. Jedan od načina praćenja i kontrole  propisanog načina korištenja VMP-a i pesticidaje provedba Državnog programa monitoringa rezidua (u daljnjem tekstu: DPMR)[1] u kojem se kontroliraju količine rezidua (ostataka) VMP-a, pesticida i kontaminanata u živim životinjama i u proizvodima životinjskog podrijetla. Tijekom provedbe DPMR-a u 2013. godini utvrđena je prisutnost rezidua antimikrobnih tvari i pesticida u medu, u količinama većim od dopuštenih[2].
 U Europskoj uniji nije dozvoljena primjena antimikrobnih VMP-a (antibiotika) za liječenje pčela, a ukoliko se dokaže njihova prisutnost u medu, takav med nije prikladan za prehranu ljudi.
 Ostaci pesticida mogu se naći u medu kada se biljke tretiraju pesticidima tijekom cvatnje. U svrhu zaštite pčela od negativnog utjecaja pesticida koji se primjenjuju za zaštitu bilja donijeta je Uredba (EZ) 485/2013 kojom se mijenjaju uvjeti odobravanja aktivnih tvari imidakloprid, tiametoksam i klotiniadin i zabranjuje sjetva tretiranog sjemena sredstvima za zaštitu bilja koja sadrže navedene tvari.
 Ukoliko se analizom meda utvrde rezidue dozvoljenih tvari u količini većoj od propisane ili rezidue tvari koje nisu odobrene, odnosno zabranjene tvari, takav med se proglašava neprikladnim za prehranu ljudi, povlači se sa tržišta i mora se uništiti.
 Pravilnikom o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pčelinjih bolesti („Narodne novine“, br. 114/04) propisane su mjere koje se obavezno provode u slučaju sumnje i potvrđivanja pčelinjih bolesti koje ne uključuju uporabu antimikrobnih lijekova. Svaki pčelar dužan je odmah prijaviti sumnju na bolest (znakove bolesti) nadležnom veterinaru te time osigurati sprječavanje širenja bolesti na druge pčelinjake i ostvariti pravo na naknadu štete. Svako odgađanje prijave te uporaba nedozvoljenih sredstava u pčelinjaku povlači za sobom prekršajnu i kaznenu odgovornost. Pčelari su dužni voditi evidenciju o svakom tretiranju pčela odobrenim VMP-om i predočiti ju na uvid na zahtjev službene osobe. (Naredba o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju, „Narodne novine“, br. 3/13).
 Na službenoj stranici Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane objavljen je Popis odobrenih veterinarsko-medicinskih proizvoda (VMP) na kojem se mogu vidjeti i VMP odobreni za tretiranje pčela (poveznica: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=140).
 U cilju sprječavanja nastanka daljnjih problema vezanih uz zdravstvenu ispravnost pčelinjih proizvoda namijenjenih za javnu potrošnju, molimo, proslijedite navedene informacije što je moguće većem broju proizvođača pčelinjih proizvoda.
 

[1] Državni program monitoringa rezidua (DPMR) je godišnji službeni plan monitoringa rezidua propisan Pravilnikom o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla („Narodne Novine“, br. 79/08 i 51/13).
[2] Najviše dopuštene količine rezidua (u daljnjem tekstu: NDK) VMP-a u medu propisane su Uredbom (EZ) 37/2010 o farmakološki djelatnim tvarima i njihovoj klasifikaciji u odnosu na najveće dopuštene količine rezidua farmakološki djelatnih tvari u hrani životinjskog podrijetla, a najviše dopuštene količine ostataka pesticida propisane su Uredbom 396/2005 o najvišim razinama rezidua pesticida u proizvodima od biljaka i proizvodima životinjskog podrijetla.

Dopis pčelarima (PDF) 
© 2012 Ministarstvo poljoprivrede.