Salmoneloza goveda

Humane salmoneloze svrstavaju se u najučestalije i ekonomski najznačajnije zoonoze u svijetu.
Uredbom 2160/2003 o kontroli salmonela i drugih uzročnika zoonoza koji se prenose hranom propisana je provedba prikladnih i učinkovitih mjera u svrhu otkrivanja i kontrole salmonela te drugih uzročnika zoonoza u svim relevantnim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, a posebno na razini primarne proizvodnje, uključujući hranu za životinje, kako bi se smanjila njihova raširenost i rizik koji predstavljaju za javno zdravstvo.
 
Posebna pažnja posvećuje se zoonozama s A. liste koje se zbog svog iznimnog značaja za javno zdravlje obvezno moraju uključiti u programe praćenja. To posebno uključuje aktivnosti kojima će se osigurati podaci o antimikrobnoj rezistenciji izolata bakterija roda Salmonella spp., Campylobacter jejuni i Campylobacter coli izdvojenih iz goveda, svinja i peradi.
 
2007. i 2008. godine Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je izvješće koje uključuje harmonizirano pračenje i prijavu otpornosti na antimikrobne pripravke (u daljnjem tekstu AMR) kod bakterija roda Salmonella spp., Campylobacter spp. te tzv. indikatorskih mikroorganizama (bakterijske vrste Escherichia coli, Enterococcus faecalis i Enterococcus faecium) izdvojenih iz životinja. Indikatorski mikroorganimi predstavljaju normalnu crijevnu mikrofloru, te se uobičajeno nalaze u izmetu životinja. Podaci o antimikrobnoj osjetljivosti bakterijskih vrsta Escherichia coli, Enterococcus faecium i Enterococcus faecalis mogu se upotrijebiti kao indikatori AMR kod Gram-pozitivnih i kod Gram-negativnih bakterija. Također, bakterije koje kontaminiraju hranu mogu predstavljati potencijalnu opasnost za prijenos AMR, jer mogu posjedovati gene odgovorne za rezistenciju. Tijekom pasaže kroz crijeva bakterije mogu prenijeti gene odgovorne za AMR bakterijama koje predstavljaju normalnu crijevnu mikrofloru domačina ili na patogene mikroorganizme.
 
Prilikom uspostave popisa kombinacija vrsta bakterija, populacije životinja uključenje u lanac proizvodnje hrane i prehrambenih proizvoda životinjskog podrijetla te u postavljanju prioriteta za praćenje AMR iz perspektive javnog zdravstva, potencijalna izloženost potrošača navedenome smatra se prvom varijablom koju je potrebno uobziriti prilikom izrade programa.

S obzirom da uzorci priklupljeni na farmama nisu optimalni za izolaciju svih uzročnika bolesti koje s prenose hranom (utjecaj okolišnih čimbenika često otežava dijagnostiku) uzorkovanje u klaonici smatra se najučinkovitijim načinom prikupljanja uzoraka u svrhu praćenja AMR u određenoj populaciji životinja. Preporuka je u program praćenja uključiti klaonice koje kolju najmanje 60 – 80% domaće populacije životinja. Uzorkovanje se treba temeljiti na nasumičnom odabiru uzoraka, a uzorci moraju potjecati od zdravih životinja. Broj uzoraka koji je potrebno prikupiti u klaonici određuje se temeljem godišnjeg kapaciteta klanja. 


Program praćenja prevalencije bakterija roda salmonella i prećenja njihove otpornosti na antimikrobne pripravke u goveda za klanje u Republici Hrvatskoj u 2019. godini