Trenutna epidemiološka situacija vezana za širenje kuge malih preživača i boginja ovaca i koza

---

Daljnje širenje kuge malih preživača i boginja ovaca i koza u Europskoj uniji i susjednoj regiji ukazuju na kontinuirani visoki rizik od pojave ovih kao i drugih opasnih bolesti životinja.
Veterinari, veterinarski inspektori i subjekti – posjednici životinja kontinuirano trebaju biti na oprezu te su dužni provoditi sve propisane preventivne mjere.
U tu svrhu u nastavku su navedene informacije o proširenosti, kliničkim znakovima i preventivnim mjerama.
 
Boginje ovaca i koza
Krajem svibnja ove godine ponovno je potvrđena bolest boginja ovaca i koza na području Republike Bugarske u pokrajini Haskovo gradu Topolovgrad. Radi se o trećem izbijanju bolesti na području općine Haskovo tijekom 2025. godine (prethodna dva izbijanja potvrđena su u gradu Svilengrad). Također su tijekom ove godine zabilježena i tri sekundarna širenje virusa boginja ovaca i koza u pokrajini Sliven u Republici Bugarskoj. Bolest se od 2023. godine sporadično širi teritorijem Republike Bugarske. Od ostalih europskih zemalja zahvaćene su i Turska i Grčka, a obje u ovoj godini bilježe veći broj pozitivnih objekata (Grčka- 136 pozitivnih objekata, Turska- 44 pozitivna objekta).
Boginje ovaca i koza endemične su na afričkom kontinentu sjeverno od ekvatora, uključujući Maroko, Alžir i Tunis te u dijelovima Bliskog istoka.
Ova bolest do sada nije nikada potvrđena u Hrvatskoj.

Mapa - Pojavnost boginja ovaca i koza na području Europe tijekom 2025. godine



Boginje ovaca i koza su virusna zarazna bolest isključivo ovaca i koza koju uzrokuje Capripoxvirus, a koja se manifestira groznicom, papuloznim osipom, nodulima i vezikulama po koži i sluznicama, lezijama na organima (pluća) i uginućem.
Po kliničkim znakovima bolest se ne može razlikovati od slinavke i šapa te je potrebno postaviti sumnju na obje bolesti, kao i na kugu malih preživača.
Bolest nije zoonoza i ne prenosi se na ljude kao niti na druge životinje.
Virus ovčjih i kozjih boginja obično se prenosi direktnim kontaktom između životinja najčešće udisanjem aerosola ili kontaktom kroz oštećenu kožu.
 
Kuga malih preživača
Albansko nadležno veterinarsko tijelo je po prvi puta prijavilo službenu pojavu bolesti kuge malih preživača na dva objekta s kozama na području Albanije. Prvo je izbijanje potvrđeno u regiji Skadar 4. lipnja, a drugo u regiji Diber 5. lipnja 2025. godine.
Bolest je prvi put identificirana početkom 1940.-ih u Obali Bjelokosti u Africi. Od tada je detektirana u mnogim zemljama Afrike, Bliskog Istoka i Azije. Danas je endemska bolest u velikim dijelovima Afrike, Azije, Bliskog i Srednjeg Istoka. Bolest je u endemskom obliku prisutna i u europskom dijelu Turske.
U 2025. godini do 6. lipnja, uključujući Albaniju, bolest je potvrđena i u Mađarskoj (3 izbijanja), Rumunjskoj (1 izbijanje) i Turskoj (2 izbijanja).
Kuga malih preživača do sada nije nikada potvrđena na području Republike Hrvatske.

Mapa - Pojavnost kuge malih preživača na području Europe tijekom 2025. godine



Kuga malih preživača je akutna do subakutna virusna bolest ovaca, osobito koza, koju karakterizira iznenadna pojava groznice, iscjedak iz nosa, znakovi oboljenja dišnog i probavnog sustava. Bolest može imati i letalan ishod (uglavnom u koza). Bolest uzrokuje virus iz porodice Paramyxoviridae, antigenski blizak virusu goveđe kuge. Goveda i svinje mogu oboljeti, no najčešće ne razvijaju klinički vidljivu bolest.
Bolest nije opasna za ljude. 
Bolest se primarno prenosi direktnim kontaktom između životinja, ali je virus moguće prenijeti i neizravnim putem, kontaminiranim predmetima i prijevoznim sredstvima. 
 
Mjere nadziranja, sprječavanja pojave i širenja bolesti
I boginje ovaca i koza i kuga malih preživača spadaju u kategoriju A bolesti s popisa Europske komisije te se stoga, sukladno Delegiranoj uredbi 2020/687, provode hitne mjere sprječavana širenja i kontrole, a glavni cilj mjera usmjeren je na rano otkrivanje unosa virusa.  
Kako bi se smanjile moguće neželjene posljedice uzrokovane pojavom bolesti kategorije A na području Hrvatske podsjećamo subjekte da bez odgađanja obvezno  prijave uginuća, promijene zdravstvenog stanja te sumnju na bolest životinja svom veterinaru radi uzimanja odgovarajućih uzoraka te isključivanja bolesti i  žurne provedbe daljnjih mjera.
Primjena biosigurnosnih mjera na objektima koji drže ovce i koze ključni je alat u prevenciji i kontroli pojavnosti zaraznih bolesti životinja.  Člankom 13. Naredbe o provedbi i financiranju mjera sprječavanja, kontrole i nadziranja bolesti životinja na području RH (Narodne novine, broj 1/2023) propisane su obavezne mjere biosigurnosti za sve objekte na kojima se drže životinje.
Dodatno, od 5. lipnja 2025. godine na snazi je i Naredba o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja slinavke i šapa te kuge malih preživača u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 86/25).
Naredbom o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja slinavke i šapa te kuge malih preživača u Republici Hrvatskoj određene su obveze koje se odnose na pošiljke ovaca i koza podrijetlom iz Rumunjske ili Bugarske u odnosu na njihov dokumentacijski, identifikacijski i fizički pregled na odredištu od strane ovlaštenog veterinara nadležnog delegiranog tijela.
Na objektima za držanje životinja na krajnjem odredištu u Republici Hrvatskoj na koji su dopremljene predmetne životinje zabranjeno je premještanja ovaca i koza u minimalnom razdoblju praćenja kroz najmanje 21 dan uz obavezan klinički pregled najranije 21. dana od početka razdoblja praćenja.
 
Subjekti odgovorni za objekte na kojima se drže ovce i koze dužni su provoditi sljedeće mjere biosigurnosti sa svrhom sprječavanja unosa i širenja bolesti:

• kontrolirani ulaz na objekt i izlaz iz objekta za ljude i vozila
• provedba dezinfekcije ljudi i vozila pri ulasku i izlasku iz objekta
• preporučeno je odvojeno držanje novouvedenih životinja najmanje 21 dan od ostalih životinja na objektu
• provođenje redovitog čišćenja, pranja i dezinfekcije vozila, pribora, predmeta i nastambi u skladu s tehnološkim zahtjevima, korištenjem odobrenog dezinficijensa u propisanoj koncentraciji
• upotreba posebne odjeće i obuće ili korištenje jednokratne odjeće i obuće koja se nakon uporabe neškodljivo uklanja
• pri svakom ulazu i izlazu iz nastambi sa životinjama provođenje dezinfekcije ruku i obuće
• onemogućavanje kontakta prijemljivih životinja s drugim životinjama na objektu
• provođenje deratizacije i dezinsekcije objekta u skladu s tehnološkim zahtjevima
• propisano zbrinjavanje krutoga gnoja, gnojevke i otpadnih voda nastalih na objektu
• skladištenje stelje i hrane za životinje na način da se onemogući kontaminacija.

---