Zakon o zdravlju životinja (NN 152/22, 154/22), (nadalje: Zakon) je omogućio provedbu Uredbe (EU) 2016/429 Animal Health Law (AHL) i svih provedbenih i delegiranih uredbi donesenih na osnovu predmetne Uredbe (poveznica).
 
Pojmovi (članak 4. Uredbe AHL) :
- subjekt = pčelar: znači svaka fizička ili pravna osoba koja je odgovorna za životinje ili proizvode, između ostalog u ograničenom razdoblju, izuzev držatelja kućnih ljubimaca i veterinara
- objekt = pčelinjak: znači svaka prostorija, struktura ili, u slučaju uzgoja na otvorenom, svako okružje ili mjesto gdje se drže životinje ili zametni proizvodi, privremeno ili stalno, osim:
(a) kućanstava u kojima se drže kućni ljubimci;
(b) veterinarskih praksi ili klinika
 
Provedbena uredba (EU) 2018/1882 – propisuje popis bolesti i prijemljivih vrsta životinja.
 
Prema tim odredbama bolesti pčela s popisa su:

 
Varooza je kategorizirana kao bolest kategorije C što znači da se država članica može odlučiti za njezino iskorjenjivanje s ciljem postizanja statusa slobodne države ili zone od varooze. Zbog njene etiologije, u ograničenim područjima samo Portugal (Otoci Corvo, Graciosa, São Jorge, Santa Maria, São Miguel I Terceira)  i Finska (Ålandski Otoci) trenutno imaju taj status.
Ostale bolesti pčela s popisa kategorizirane su kao bolesti kategorije D + E što znači da njihovo iskorjenjivanje nije obavezno u cijeloj EU već se mjere kontrole provode prema nacionalnim pravilima te da se primjenjuju odgovarajuće mjere pri premještanju pčela između država članica (npr. zabranjeno je premještanje pčela iz pčelinjaka pozitivnih na američku gnjiloću).  
 
Sukladno navedenome u Republici Hrvatskoj se obavezno primjenjuje tzv. pasivno nadziranje bolesti pčela što znači da svaki pčelar (subjekt) mora prijaviti znakove bolesti i/ili uginuće pčela ovlaštenom veterinaru (članak 12. i 16. Zakona). 
 
Dodatno, Naredba koja je donesena na temelju članka 18. Zakona (Naredba o provedbi i financiranju mjera sprječavanja, kontrole i nadziranja bolesti životinja na području Republike Hrvatske (NN 1/23)) u članku 2. i 3. propisuje pasivno nadziranje.
 
Odgovornosti pčelara (subjekta) propisane su člankom 8. Zakona.
 
Subjekti, stručnjaci za životinje i držatelji kućnih ljubimaca dužni su postupati u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) 2016/429, člankom 5., člankom 59. stavkom 8., člankom 70., člankom 73. stavkom 1., člancima 81. i 87. Delegirane uredbe(EU) 2020/687, člancima 18., 39. i člankom 52. stavkom 3. Delegirane uredbe (EU) 2020/689 te u skladu s odredbama Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona.
 
Članak 10. Uredbe - Odgovornost za zdravlje životinja i biosigurnosne mjere 
 
Subjekti: 
(a) u pogledu držanih životinja i proizvoda za koje su odgovorni, odgovorni su za: 
i. zdravlje držanih životinja
ii. razboritu i odgovornu uporabu veterinarskih lijekova, ne dovodeći u pitanje ulogu i odgovornost veterinara 
iii. svođenje rizika od širenja bolesti na najmanju moguću mjeru
iv. dobar uzgoj životinja (dobra pčelarska praksa)
(b) ako je to primjereno, poduzimaju takve biosigurnosne mjere u pogledu držanih životinja i proizvoda za koje su odgovorni, koje su primjerene: 
i. vrsti i kategoriji držanih životinja i proizvoda
ii. vrsti proizvodnje
iii. uključenim rizicima, uzimajući u obzir: 
— zemljopisni položaj i klimatske uvjete, 
— lokalne okolnosti i prakse
(c) prema potrebi, poduzimaju biosigurnosne mjere u pogledu divljih životinja. 
 
Biosigurnosne mjere iz stavka 1. točke (b) provode se, prema potrebi, kroz: 
(a) mjere fizičke zaštite, koje mogu uključivati: 
i. okruživanje, ograđivanje, pokrivanje krova, postavljanje mreže, prema potrebi
ii. čišćenje, dezinfekciju i kontrolu kukaca i glodavaca
(b) mjere za upravljanje koje mogu uključiti:
i. postupke za ulazak i izlazak iz objekata za životinje, proizvode, vozila i osobe
ii. postupke za upotrebu opreme
iii. uvjete za premještanje temeljene na rizicima koji su uključeni
iv. uvjete za uvođenje životinja ili proizvoda u objekt
v. karantenu, izolaciju ili odvajanje novouvedenih ili bolesnih životinja
vi. sustav za sigurno zbrinjavanje uginulih životinja i drugih nusproizvoda životinjskog podrijetla.
 
Subjekti - pčelari su dužni surađivati s nadležnim tijelom i veterinarima u primjeni mjera za sprečavanje i kontrolu bolesti.
 
Osim osnovnih obaveza, subjekti moraju posjedovati i odgovarajuće znanje o zdravlju životinja.
 
Članak 9. Zakona
 
Subjekti i stručnjaci za životinje moraju posjedovati odgovarajuće znanje o zdravlju životinja sukladno članku 11. Uredbe (EU) 2016/429.
 
Također, subjekti (pčelari) odgovorni su za registraciju svojih objekata.
 
Članak 51. Zakona

Svi objekti u kojima se drže kopnene životinje moraju biti registrirani u skladu s člankom 84. Uredbe (EU)2016/429, Delegiranom uredbom (EU) 2019/2035 i odredbama Zakona.
 
Pravilnik o registraciji objekata (u postupku objave) predviđa izuzeće od obaveze registracije za pčelinjake (objekte) na kojima se drži do 5 pčelinjih zajednica s kojih životinje i/ili zametni proizvodi nisu namijenjeni premještanju iz objekta na druge objekte ili u svrhu pčelinje paše ili proizvodi životinjskog podrijetla nisu namijenjeni stavljanju u javnu potrošnju.
 
Samo na ovaj način registrirani pčelinjaci (s dodijeljenim jedinstvenim registracijskim brojem (JIBG) smatraju se registriranima i mogu biti upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka (članak 129., st.. 1.  Zakona o poljoprivredi).
 
Zakonom i Uredbama propisana je obaveza vođenja evidencija na registriranim objektima:
 
Članak 51. Zakona 
Subjekti odgovorni za registrirane objekte dužni su voditi evidencije u skladu s člancima 102. i 103. Uredbe (EU) 2016/429 i Delegiranom uredbom (EU) 2019/2035 te obavijestiti Ministarstvo o svim promjenama u skladu s člankom 84. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/429.
 
Evidencija se vodi ažurno (i čuva najmanje kroz 3 godine) o:
(a) vrsti, kategoriji, broju i, gdje je to primjenjivo, oznaci držanih kopnenih životinja u svojem objektu
(b) premještanju držanih kopnenih životinja u svoje objekte i iz njih, navodeći prema potrebi:
i. njihovo mjesto podrijetla ili odredišta
ii. datum takvih premještanja
(c) dokumentima koji moraju pratiti držane kopnene životinje koje stižu u njihov objekt ili ga napuštaju
(d) stopi uginuća držanih kopnenih životinja u svojem objektu
(e) biosigurnosnim mjerama, nadziranju , liječenju, rezultatima testiranja i drugim relevantnim podacima, prema potrebi, o:
i. vrstama i kategorijama držanih kopnenih životinja u objektu
ii. vrsti proizvodnje
iii. vrsti i veličini objekta
(f) rezultatima svih veterinarskih posjeta.
 
Premještanje pčela propisano je Zakonom - člancima 68. i 70.
 
Članak 68.
Prilikom premještanja držanih kopnenih životinja subjekti su dužni osigurati uvjete navedene u članku 124. Uredbe(EU) 2016/429.
 
Subjekti su dužni tijekom prijevoza osigurati uvjete za sprječavanje bolesti životinja sukladno članku 125. Uredbe(EU) 2016/429, kao i uvjete sukladno člancima 4., 5. i 6. Delegirane uredbe (EU) 2020/688.
Osim prethodno određenih uvjeta, subjekti su dužni osigurati udovoljavanje uvjetima za premještanje određenima Zakonom i propisima donesenima na temelju Zakona.
 
Članak 70.
Uz opće zahtjeve premještanja iz članka 68. Zakona, za premještanje životinja iz registriranih ili odobrenih objekata, subjekti moraju osigurati da životinje u premještanju prati svjedodžba o zdravstvenom stanju ispisana iz računalne baze iz članka 59. Zakona - Pravilnik o veterinarskim posjetima i svjedodžbi o zdravstvenom stanju (NN 28/25).
 
Osim odredbi Zakona i Uredbi u području zdravlja životinja, proizvodnja meda spada u primarnu proizvodnju koja podliježe i higijenskim pravilima.
 
Uredba 852/2004 u Prilogu I propisuje odredbe o higijeni i obvezi vođenje evidencije iz kojih izdvajamo vođenje evidencije o veterinarsko-medicinskim lijekovima ili drugim vrstama liječenja kojima su bile podvrgnute životinje, datumu primjene lijekova odnosno liječenja i karenciji.